Razumijevanje načina nastanka bolnog stanja, kao i specifičnost individualiziranog procesa liječenja najbolji su početak oporavka.
Bolovi u vratu su toliko česti da su postali sastavni dio života većine odraslih osoba, posebno onih koji na poslu sjede ili dugo borave u nekom prinudnom položaju (posao u uredu, za računarom, studenti koji uče za stolom, ali i sportisti). Gotovo da nema osobe koja prije ili kasnije ne doživi tu tipičnu posljedicu dugotrajnog sjedenja.
Bolni sindrom vratne kralježnice
Bolovi u predjelu vratne kralježnice mogu se širiti prema jednom ili oba ramena, lopaticama ili prednjoj stjenci prsnog koša, a popraćeni su ukočenošću vrata i ograničenim pokretima vratne kralježnice. To stanje nazivamo bolni sindrom vratne kralježnice (syndroma cervicale). Ako se bolovi iz vrata šire i u jednu stranu glave, mogu se javiti poremećaji vida, šum ili zujanje u ušima, smetnje ravnoteže, vrtoglavica, mučnina i povraćanje. U tom slučaju riječ je o skupu simptoma koji nazivamo cervikocefalni sindrom (syndroma cervicocephale). Bolovi se mogu širiti i u jednu ili obje ruke, sve do prstiju, mogu se javiti trnci u prstima i duž ruke, smanjena ili povećana osjetljivost kože i gubitak snage u ruci. Tada govorimo o cervikobrahijalnom sindromu (syndroma cervicobrachiale). Sva tri sindroma mogu se javiti i kod mladih ljudi, kod žena starijih od 30 godina i muškaraca starijih od 40 godina.
Uzrok boli
Bolest ili poremećaj svake od navedenih struktura u vratu mogu biti uzrokom bolova. Mogu ih, međutim, uzrokovati i bolesti udaljenih organa (gušterače, žučnjaka, srca i koronarnih krvnih žila, pluća, sredogruđa, glave). Uzroci mogu biti bolesti živaca (meningitis, neuritisi, radikulopatije, mijelopatije) i tumori. Od ostalih uzročnih čimbenika treba spomenuti bolesti koštano-mišićnog sustava, degenerativne promjene vratne kralježnice, sindrome prenaprezanja, fibromialgiju, upalne reumatske bolesti, loše držanje itd.
Degenerativne promjene
Iako sve moguće uzročne čimbenike treba imati na umu, ipak su degenerativne promjene vratne kralježnice daleko najčešći uzrok bolova u vratu. Naslijeđe, složena građa i velika pokretljivost vratne kralježnice, uz opterećenost težinom glave s jedne i suvremenim načinom života s druge strane, razlozi su za nastanak degenerativnih promjena na vratnoj kralježnici. Ulogu imaju i svakodnevne mikrotraume, do kojih dovodi sjedeći rad s glavom u prisilnom položaju (npr. rad za računalom, šivaćim strojem i sl.), vožnja automobilom, višesatno gledanje televizora i neki hobiji. Neprilagođena visina radne površine i stolca na radnome mjestu pridonose povećanom naprezanju vratne kralježnice, kao i nekvalitetan noćni odmor na previsokom ili preniskom jastuku i spavanje na trbuhu. Sve češći uzrok degenerativnih promjena vratne kralježnice su traume glave i vrata u prometnim nezgodama.
Dijagnoza bolnog sindroma
Dijagnoza bolnog sindroma vratne kralježnice postavlja se tek poslije dobro uzete anamneze, kliničkog pregleda i rendgenološke obrade vratne kralježnice, te laboratorijska obrada. Važne informacije se doznaju od samog bolesnika: gdje, kada i kako su počeli bolovi, putovi širenja, je li postojao povod za njihovu pojavu (nagli trzaj, trauma), jesu li bolovi počeli naglo ili postupno, koji čimbenici pojačavaju ili smanjuju intenzitet bolova, kakva je kvaliteta bolova (tupi ili oštri – sijevajući), jesu li se prije pojavljivale iste tegobe, postoje li smetnje osjeta (trnci), boluje li od drugih bolesti, način na koji obavlja svoj posao (sjedeći, stojeći, druga dodatna opterećenja).
Klinički pregled
Klinički pregled obuhvaća inspekciju (gledanje), palpaciju (pipanje), ispitivanje opsega pokreta vratne kralježnice, osjeta, refleksa i mišićne snage. Inspekcijom se utvrdi stanje kože, postojanje oteklina, asimetrije u visini ramena, lopatica i stanje fiziološke zakrivljenosti vratne kralježnice (lordoza). Gledano sa strane, vratna kralježnica normalno je udubljena prema naprijed. Međutim, u slučaju bolnog vratnog sindroma, ona se izravnava, dok se rjeđe izbočuje prema natrag (kifoziranje). Dodirom uz lagani pritisak opipavamo trnaste nastavke i mišiće uz vratnu kralježnicu. Bol i napetost mišića (pojačan mišićni tonus), a katkad i prisutnost bolnih “kvržica” (miogeloze) u mišićima upućuju na dijagnozu.
Učinak fizioterapije
Iako ih možemo nazvati sindromima, ovakve nelagode su prolazne i kratkog su vijeka, a spontano nestanu nakon dugog odmora ili kraće fizičke aktivnosti, te rijetko traže kakvu masažu. No, pravi i uporni cervikalni sindromi koji traju mjesecima ili čak godinama poseban su izazov, kako fizioterapiji, tako i samom pacijentu. Zato razumijevanje načina nastanka bolnog stanja, kao i specifičnost individualiziranog procesa liječenja najbolji su početak oporavka. Fizioterapijski menagment temelji se na vraćanju funkcije i mobilnosti pomoću terapijskog vježbanja, smanjivanja boli i savjetovanja. Najučinkovitiji način vraćanja funkcije je kombinacija terapijskog vježbanja i edukacije pacijenta. Ciljevi terapijskog vježbanja su povećavanje i održavanje opsega pokreta. Ne smiju se vršiti nagli pokreti glavom u bilo kojem pravcu. Bitna je pravilna korekcija držanja tijela.
Liječenje cervikalnog sindroma
Općenito se ipak može reći da različiti vidovi medicinske gimnastike imaju centralno mjesto u liječenju cervikalnog sindroma. Osobito važne su tzv.ekstenzijske vježbe, kojima nastojimo osnažiti i istodobno relaksirati muskulaturu vrata koja zapravo održava glavu u uspravnom položaju. Za smanjenje bolova koristimo i različite druge fizikalne procedure, među kojima posebno apostrofiram primjenu moduliranih struja, interferentnih struja, te primjenu ultrazvučne terapije na obično jako napete mišiće trapeziuse, TENS, manualna masaža i trakcija.
