Jeste li se ikad zapitali zašto cvijeće, voće i povrće imaju različitu boju, te su na primjer patlidžani ljubičasti, trešnje i paradajz crveni, dunje i banane žute, šjive plave, jabuke crvene i zelene….Za taj široki spektar boja odgovorni su flavonidi. Većina flavonida ima žućkastu nijansu, te su tako i dobili ime po spoju flavon, lat.flavus – žut. Dosada je identificirano izmedju 4.000 i 6.500 različitih flavonida.
Ovisno o strukturi flavonoidi su podijeljeni u nekoliko grupa:
- Flavoni nalazimo ih u nekim biljkama: gospina trava ili kantarion, mlijeko čička, ginkgo bilob.
- Izoflavoni povezani su s djelovanjem ženskih spolnih hormona. Prisutni su u soji i crvenoj djetelini. U Aziji su izoflavoni jako rasprostranjeni, te je stoga postotak žena oboljelih od raka ženskih organa u Japanu i Kini puno manji nego u drugim dijelovima svijeta.
- Antocijanini su antocijanid i šećer. Uglavnom se nalaze u obliku glikozida. Ime im potiče od grčkih riječi anthos (cvijet) i kyanos (plav). Kupine, maline, borovnice, grožđe, višnje, crveni luk, šljive sadrže antocijanin.
- Katehini su vrsta antioksidansa pronadjena u crnom čaju, vinu, čokoladi i jabukama.
Crna čokolada i crveno vino čuvaju srce
Antocijanini i katehina su slični po svojoj snazi hemijske veze. Uvijek se formiraju u istom biohemijskom sastavu i medjusobno se nadopunjuju. Povezanost tih biološki aktivnih tvari naziva se “francuski paradoks”, na osnovu kojeg su se liječnici uvjerili u važnost flavonoida za ljudsko zdravlje.
Francuska je poznata po finoj kuhinji i kaloričnim jelima, koja bi se trebala negativno odraziti na stanje krvnih žila i povećati broj kardiovaskularnih bolesti. Paradoks je da statistički gledano Fancuzi rjeđe pate od ovih oboljenja nego ijedan drugi narod. Od kardiovaskularnih oboljenja Francuzi svoj organizam štite tradicionalnim konzumiranjem velikih količina suhog crvenog vina dobre kvalitete i proizvoda na temelju njega, koji sadrže dosta flavonida. Crveno grožđe ima visok sadržaj polifenola, što uključuje i flavonide. Kako je crveno vino napravljeno od crvenog grožđa, ne čudi što crveno vino sadrži mnogo flavonida. Mnogi liječnici preporučuju da se uz večeru popije čaša crvenog vina. Trebalo bi se zaustaviti na samo na jednoj čašici crvenog vina, jer u većim količinama crveno vino potiče stvaranje slobodnih radikala u tijelu, usljed čega počinju raditi toksična dejstva alkohola.Ukoliko ne želite piti vino, možete jesti crveno grožđe. Nemojte bacati opne od grožđica jer se upravo u njima nalazi najviše flavonida.
Osim u crvenom vinu flavonida ima u određenim vrstama čaja i tamnim čokoladama s velikim postotokom kakaa. Ako u periodu od 18 sedmica, svaki dan u organizam budete unosili 6,3 gr crne čokolade, krvni i srčani pritisak će se značajno smanjiti. Smanjit će se i mogućnost od moždanog udara i rizik od razvoja koronarne bolesti srca. Medjutim, kako sve što je dobro ima i svoju lošu stranu, svakodnevno konzumiranje crne čokolade povećat će kalorije. Stoga se za potpuni zdravstveni učinak uz crnu čokoladu preporučuje i redovno vježbanje.
Analiza kardiovaskularnih bolesti stanovnika nekoliko zemalja, medju kojima su i stanovnici bivših jugoslovenskih republika, potvrdila je direktnu povezanost smrtnosti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima s brojem flavonida u prehrani. U zemljama gdje se flavonidi izdašno koriste, u omjeru od 60 do 70 mg na dan po osobi, poput Holandije i Japana, smrtnost od kardiovaskularnih bolesti je pet puta manja nego u zemljama gdje je potrošnja je flavonida svedena na10-20 mg na dan po osobi.
Najmoćniji antioksidans iz prirode
Flavonidi su prvi put otkriveni 1938. godine kada je mađarski nobelovac i naučnik Albert Szent-ime Gyorgyi za njih upotrijebio termin “vitamin P” kako bi ih opisao. Kasnije im je dat današnji naziv. Naučna vrijednost i praktična važnost otkrića flavonida ne može se procijeniti. Oni imaju snažan antioksidativni učinak i mogu tijelu vratiti zdravlje. Flavonoidi osim antioksidativnog imaju još: antivirusno, antialergijsko, antitrombotsko, antiupalno, antitumorsko i antioksidacijsko djelovanje. Naučnici su otkrili da flavonidi sudjeluju u liječenju: alergija, astme, atopijskog dermatitisa, candida infekcija, katarakte, dijabetesa, gihta,hemoroida, makularne degeneracije, migrena, parodontnih bolesti, čira na želucu, proširenih vena, karcinoma jajnika,gušterače i jednjaka, a pozitivno djeluje i ne funkciju mozga, odnosno cjelokupnog živčanog sistema.
U biljnom carstvu flavonidi štite biljke od štetnih utjecaja sunčevog zračenja, od agresije patogena i aktivno su uključeni u metabolizam (rast, disanje, enzimatski procesi, fotosinteza, vizualna atrakcija kukaca za oprašivanje). Najviše flavonida je skroncentrirano u pokožici lišća i kori ploda, te se stoga preporučuje jesti neoguljeno voće i povrće, kad god je to moguće.
Da bi flavonidi koristili našem zdravlju važno je da svaki dan jedemo puno namirnica koje sadrže ove hranjive tvari. Njemačko društvo za prehranu preporučilo je da se svaki dan jede pet malih obroka voća i povrća. Od voća se preporučuju jabuke, trešnje, grožđe, bobice, kruške ili šljive, a od povrća patlidžan, kupus i luk. Tako se tijelo opskrbljuje ne samo vitaminima i mineralima, nego i sekundardnim biljnim tvarima poput flavonida. Grickalice kojima pokušavamo zamijeniti obrok siromašne su flavonidima i treba ih povremeno jesti. Za piće bi umjesto gaziranih napitaka trebalo piti dosta zelenog i crnog čaja.
