Joga je neograničena, vječna i beskrajna. Joga je svijest koja nikad ne spava, život koji nikada ne umire. Ona je svjetlost bez početka i bez kraja koja vječno gori u nama i izvan nas.
Što je joga?
Joga je sustav drevnih duhovnih i tjelesnih vježbi podrijetlom iz Indije, zabilježenih na crtežima na kamenu starom više od 5000 godina. Sastoji se od fizičkih vježbi tzv. asana i vježbi disanja pranayama. Smatra se sredstvom ka prosvijetljenju, odnosno postizanju jedinstva sa samim sobom i svemirom Braham. Potkraj 19. stoljeća se širi na zapad i počinju se razvijati različiti stilovi i škole joge. Danas se prakticira iz više razloga: radi fizičkog zdravlja, razvijanja koncentracije, određenih filozofskih uvjerenja ili pak postizanja unutrašnjeg mira i ravnotežene. Rezultati su vidljivi nakon redovnog i upornog vježbanja te se razvijaju prirodno i postepeno.
Veoma je bitna za hinduizam, budizam i džanizam, kao i mnoge druge religijske i duhovne prakse diljem svijeta.
Sadrži osmerostruku metodu savladavanja:
- yama – apstinencija, jačanje kreposti, samokontrola…
- niyama – pridržavanje pravila, vršenje pobožnosti
- asana – položaji tijela
- pranayama – vježbe i regulacija disanja
- pratyahara – nadzor odnosno obuzdavanje osjetila
- dhyana – meditacija
- dharana – kontemplacija
- samadhi – oslobađanje, prosvijetljenje
Razlikujemo šest glavnih tipova joge: Iyengar, ashtanga, hatha, bikram, kundalini i vinyasa.
Za prakticiranje nije potrebna posebna oprema ili odjeća. Preporuča se prakticirati je bos (kako noge ne bi klizile po prostirci tijekom određenih asana). Najbolje vrijeme za jogu je rano jutro, prije doručka ili prije zalaska sunca. Ne preporuča se vježba dva do tri sata nakon jela.
Kako joga utječe na zdravlje?
Različiti položaji (asane) pri vježbanju joge razvili su se kako bi omogućili rastezanje svakog dijela tijela. Na određenim satovima se prakticira meditacija te se koriste mantre (riječi ili zvukovi) koji se ponavljaju u sebi ili na glas. Djeluje pogodno kako na fizičko, tako na emocionalno i psihičko stanje čovjeka. Služi kao svakodnevni bijeg od napetosti i vreve i koristi se kao pomoć pri liječenju različitih psihosomatskih stanja (kao što je anksioznost, depresija, bolovi u leđima, glavobolja, migrena).
Povoljni učinci joge na zdravlje su mnogostruki. Dovodi do veće fleksibilnosti, snage, uspravnog držanja, pravilnog disanja, smanjuje napetost, poboljšava koncentraciju, ima povoljan utjecaj na srce i krvožilni sustav, pomaže kod nesanice i ublažava simptome multiple skleroze.
