Nedavno je Svjetska zdravstvena organizacija promjenila redosljed na svojoj listi faktora rizika koji dovode na civilizacijskih bolesti. Pušenje, koje je dugo zauzimalo vodeću poziciju, izgubilo je primat. Sada ova renomirana institucija tvrdi da je najveći faktor rizika za nastanak niza oboljenja – nedostatak kretanja.
Recite iskreno – koliko se krećete tokom dana? Kad se oduzmu sjedenje na poslu, pred TV ekranom, vožnja kolima ili autobusima, kod većine ljudi koji ne rade izrazito fizičke poslove kretanje je svedeno na apsolutni minimum od možda najviše sat dnevno, uglavnom na relaciji soba-kuhinja-fotelja-krevet. Ali, to nije dovoljno. Postoji niz procesa u organizmu koji se ne odvijaju na zadovoljavajući način ako naše tijelo nije izloženo bar umjerenom fizičkom naporu.
Enzimi koji razgrađuju masti u organizmu aktiviraju se tek nakon 20 minuta energične šetnje. Aktivnost tih enzima ne mogu da nadomjeste takozvane dijete. Osim toga, mi smo izloženi neprekidnim stresovima kod kuće, na poslu, na ulici… od kojih adrenalin i napetost rastu. Najbolji način da se oni eliminišu jeste fizička aktivnost. Ako fizičke aktivnosti nema, potisnuta tenzija može izazvati niz problema, počev od smetnji u varenju i problema sa želucem, preko do glavobolje i razdražljivosti, pa sve do povišenog krvnog pritiska i srčanih problema…
Šetnja je terapija
Šetnja je istinski lijek. Doktori kažu da umjerena fizička aktivnost (naravno, pod pretpostavkom da ne pušite) smanjuje rizik od komplikacija sa povišenim krvnim pritiskom isto koliko i eliminisanje svih ostalih faktora rizika zajedno. Osim toga, hodanje vam donosi psihičku relaksaciju. Šetnja nekim lepim krajem, kroz prirodnu okolinu, često je pravi melem za dušu, koji nas potpuno obnovi, osvježi, regeneriše… Poslije lijepog izleta u prirodu često sasvim drugim očima gledamo na život. A kada smo dobre volje, sve nam izgleda dobro i mnogo bolje funkcionišemo u životu.
Nešto više od pola sata malo brže šetnje dnevno može također da mnogo učini za zdravlje našeg srca.
