Mit: Sve masnoće su podjednako loše za naš organizam.
Činjenica: Loše masti su zasićene masti i trans masti zato što povećaju rizik od bolesti srca. Nasuprot njih su dobre masnoće mononezasićenih i polinezasićenih masnih kiselina, koje smanjuju rizik od srčanih oboljenja i utiču na snižavanje holesterola.
Mit: Organizam će biti zdraviji ako izbacite masnoće iz prehrane.
Činjenica: Netačno! Masnoće se moraju unositi u organizam. Važno je koje masnoće jedemo, a ne njihova njihova ukupna količina koju unosimo prehranom. Više dobrih, manje loših masti – ključ je zdravog načina života.
Mit: Bez masnoća (fat-free) oznaka za zdravo.
Činjenica: Hrana koja nosi oznaku “fat-free”, odnosno bez masnoća, u sebi ne sadrži masnoće, ali su zato one zamijenjene visokim udjelom nekih drugih sastojaka poput šećera i ugljikohidrata, čiji pretjeran unos može biti poguban po naš struk. Idući put kada na nekoj namirnici vidite oznaku „fat- free“ dobro pogledajte šta dobivate, a šta gubite unosom takve hrane u organizam.
Mit: Dijeta bazirana na niskom udjelu masnoća pomaže gubitku težine.
Činjenica: U posljednjih 20 godina prosječna stopa gojaznosti u Americi se udvostručila. Rapidno povećanje stope gojaznosti prisutno je i kod nas, a tome je najviše kriva loša prehrana. Istraživanja su pokazala da se gojazne osobe odlučuju za dijete bazirane na smanjenom unosu masnoća. Za gubitak težine ključno je srezati kalorije, a ne masnoće, jer su one gorivo za naš organizam. Dobre masnoće organizmu su neophodne i neće naštetiti našoj liniji.
Mit: Sve tjelesne masnoće su iste.
Činjenica: Masnoće su u našem tijelu raspoređene oko bokova, bedara i stomaka. Rizik od oboljevanja je veći ako je salo pohranjeno duboko ispod kože stomaka, dok salo na bedrima i bokovima utiče jedino na estetski izgled našeg tijela.
