Multipla skleroza (MS) je tajnovita neurološka bolest čiji simptomi variraju od blažih do toliko teških da čovjek uslijed njih postaje invalid.
U posljednje vrijeme znanstvenici s nešto više žara istražuju povezanost te bolesti s hranom. Neki pokazatelji: u zemljama u kojima se jede mnogo masti, a naročitno mliječne masti, prisutna je vrlo velika učestalost MS-a. Zajednice koje žive od ribolova pokazuju neobičnu otpornost na ovaj poremećaj. Stoga se sumnja da uzrok jednim dijelom leži u posebnim nepravilnostima kod probavljanja masti.
Dr. Roy Laver Swank
Neurolog dr. Roy Laver Swank s Oregonskog fakulteta za medicinske znanosti u Portlandu, već dugo prilično uspješno pomaže u borbi protiv multipla skleroze posebnim načinom prehrane u kojoj su posebno zastupljene niskozasićene masti. Pišući za britanski medicinski časopis “The Luncet” 1990 godine, dr. Swank je iznio kronološki prikaz zapanjujućeg uspjeha svoje dijete za MS. Trideset i četiri godine pratio je slučajeve 144 oboljelih od MS-a. Neosporno je da je kod bolesnika koji su količinu zasićenih masti smanjili na ispod dvadeset grama dnevno zabilježen manji broj slučajeva pogoršanja bolesti i niža stopa smrtnosti, nego kod onih koji su se hranili hranom zasićenijom masti.
Najizrazitije se poboljšanje pokazalo kod bolesnika koji su s dijetom niske masnoće započeli prije nego što su jako onemoćali. “Ukoliko bismo ih stavili na dijetu prije no što bi došlo do invaliditeta, 95% ih je živjelo daljnjih trideset godina bez znakova invaliditeta. Svima onima koji nisu bili na dijeti zdravlje se značajno pogoršalo i većina ih je u sljedećih dvadeset godina umrla”, kaže dr. Swank. Sada je dr. Swank mišljenja da prehrana s još manjom količinom slabo zasićene masti (ne više od 15 grama dnevno) vodi u još značajnije i brže poboljšanje. Izgleda da su mliječne masti najpogubnije za ljude koji imaju MS. Masti podrijetlom iz mesa su na drugom mjestu.
Istovremeno, oboljeli od MS-a možda imaju veću potrebu za masti riba koje žive u hladnim sjevernim morima, tipa omega-3. Nedavno istraživanje Ralpha T. Holmana. dr.sc., sa Univerziteta Minnesota i dr. Emre Kokmena s klinike Mayo, pokazala su da oboljeli od MS-a imaju vrlo poremećen odnos masnih kiselina u krvi, odnosno karakterizira ih značajan manjak masnih kiselina omega-3.
Dr. Holman pripisuje uzrok neravnoteže masnih kiselina poremećaju metabolizma masti i smatra da se poremećaj djelimično može prevladati uključivanjem u prehranu ulja bogatih masnim kiselinama omega-3. “Riblje ulje najbolje djeluje”, kaže on “ali biljno ulje, prvenstveno ulje uljane repice i laneno ulje, također mogu biti od pomoći. Za ispravljanje takve vrste poremećaja nisu potrebne astronomske količine ulja”, kaže dr. Holman. “Govorimo o nekoliko čajnih žličica na dan.”
Nedavno provedeno britansko istraživanje pokazalo je da je tijekom tri godine, u slučaju 312 pacijenata s MS-om, riblje ulje djelovalo na poboljšanje stanja oboljelih, a također se smanjila i učestalost recidiva.
Preporuka oboljelima od multipla skleroze
Evo glavnih obilježja dr. Swankove dijete za MS:
- Prvu godinu ukinuti crveno meso, uključujući i tamno pileće meso, te puretinu.
Nakon toga, ne više od 85 grama crvenog mesa sedmično, što manje masnog. - Ne jesti mliječne proizvode s 1% ili više mliječne masti, maslaca i slično. Možete jesti koliko želite nemasno mlijeko, kondenzirano nemasno mlijeko, isprani kravlji sir niske masnoće, suhu skutu, sireve do 1% mliječne masti, nemasni jogurt.
- Ne jesti prerađene namirnice koje sadrže zasićenu mast.
- Ne više od 15 grama ili 3 čajne žličice zasićene masti dnevno. Šalica neobranog mlijeka sadrži 5 grama zasićene masti, jedna jušna žlica maslaca, 7 grama, a 30 grama krem sira ili sira cheddar, 6 grama.
- Najmanje 4 i najviše 10 čajnih žličica nezasićene masti dnevno, kao što je suncokretovo ulje, kukuruzno, pamučno, sojino, sezamovo, ulje pšeničnih klica, laneno ulje, ulje kikirikija i maslinovo ulje.
- Jedna čajna žličica bakalarovog ulja dnevno, te obrok ribe dva do tri puta sedmično, u prosjeku 30 grama hrane porijeklom iz mora dnevno.
Autorica knjige “Postoji li dijeta za multiplu sklerozu?” Judi Hasson tvrdi kako ne postoji neka određena dijeta, ali bolesnici bi trebali slijediti uobičajene upoute liječnika o zdravoj prehrani.
To uključuje najmanje dvije litre vode dnevno, 30 grama vlakana, široku paletu različitih namirnica sa visokim nutricionističkim vrijednostima. Izbjegavajte zasićene masti i rafinirane šećere. Radije koristite ulja koja se dobivaju iz biljaka, sjemenki ili riba.
Često jedite ribu, a svakodnevno konzumirajte pet voćki i komada povrća. Jedite cjelovite žitarice, a izbjegavajte kafu i alkohol.
