Ukoliko često imate problema sa nadutošću, trebali biste taj problem shvatiti ozbiljno. Vaše tijelo Vam na taj način u najmanju ruku signalizira na neuravnoteženosti u Vašem probavnom traktu.
Čest uzrok nadutosti je hrana koju jedete, međutim, hrana Vam može i pomoći u tome da se nadutost smanji.
Nadutost može nastati iz više razloga. U suštini se radi o proizvodnji viška plinova u crijevima, koji izlaze uglavnom uz veoma neugodne mirise. Plinovi u crijevima nisu neuobičajna pojava, ali je tek prevelika količina plinova ono na što trebamo obratiti pažnju. Pored nepodnošljivosti određenih substanci u hrani, alergija i nekih drugih odgovora probavnog trakta na hranu koju unosimo, postoje i loše navike koje pogoduju nadutost, kao što su:
- brzo jedenje,
- nedovoljno žvakanje hrane,
- kasno ili noćno jedenje,
- mali broj obroka dnevno.
Potrebno je da dnevno jedete što više obroka, čime automatski prilikom svakog obroka unosite manju količinu hrane i time manje opterećujete svoj probavni trakt. Jedite polako bez žurbe i na taj način ćete svoju hranu sigurno dovoljno prožvakati. Izbjegavajte kasne ili čak noćne obroke jer u to doba Vaš organizam više ne funkcioniše punom parom, a time ni Vaš probavni trakt, te riskirate da Vaš obrok fermentira u crijevima, proizvodeći preveliku količinu plinova.
U suštini kod svake osobe postoje različite vrste hrane, koje upravo kod njih stvaraju najveću nadutost. Uz malo strpljenja i praćenja jela, nakon kojih dobijate nadutost, svatko može napraviti svoj individualni spisak stvari koje kod njega izazivaju nadutost. Taj spisak može biti od velike koristi kad je u pitanju česta nadutost. Znajući koja hrana Vam „najteže pada na želudac“, možete ju u potpunosti izbaciti ili barem izbjegavati prije važnih događaja.
Poznato je međutim da neke namirnice gotovo kod svakog čovjeka izazivaju nadutost, a to su: brokule, kupus, cvjetača, grah, mlijeko i mliječni proizvodi, luk, soja, itd.
Namirnice koje gotovo nikada ne izazivaju nadutost su: jaja, riba, riža, bijelo i crveno meso (uzimajući u obzir da se konzumiraju u uobičajeno doba dana).
Ukoliko unatoč izbjegavanju određenih namirnica i dalje imate nadutost, posavjetujte se sa svojim liječnikom o eventualnoj nepodnošljivosti laktoze. Poznato je i da proces obrade hrane utječe na stvaranje nadutosti nakon konzumiranja, pa je tako određeno povrće često bolje jesti kuhano nego svježe (unatoč tome što svježe ima bezbroj prednosti), ili na primjer prokuhati grah dan ranije i ostaviti ga u vodi preko noći.
Začini koji pomažu da se prilikom kuhanja hrane smanji opasnost od naknadne nadutosti su đumbir, ljuta metvica, češnjak, korijander, kardamom, peršun, menta i dr.
Osim prehrambenih navika, pojedini stručnjaci smatraju da je po pitanju nadutosti veoma bitan i raspored hrane koju jedemo. Zaključak američkog liječnika, dr. Stanley-a Bassa koji se preko 50 godina bavi upravo temom rasporeda hrane prilikom njenog konzumiranja, jeste da je ispravnim rasporedom i postom moguće čak liječiti određena oboljenja.
Zahvaljujući jednoj nezgodi tijekom Američkog građanskog rata, prilikom kojeg je jedan vojnik zadobio povredu stomaka, stekla su se saznanja o ljudskoj probavi, zbog kojih spomenuti liječnik savjetuje sljedeću stvar: Hrana se treba jesti takvim redoslijedom, da prvo ide hrana sa najviše tečnosti, a ona sa najmanje na kraju. Ranjeni vojnik je naime prilikom ranjavanja zadobio rupu u stomaku kroz koju su liječnici doslovno mogli pratiti način na koji se hrana, koju je vojnik unosio u tijelo, ponašala u probavnom traktu. Zaključili su da se hrana u želucu ne pomiješa, kao što se do tada mislilo. Ustvari se sve što je vojnik konzumirao, savršeno slagalo sloj po sloj do te mjere, da se tečnost koju je unosio čak nije miješala sa slojevima čvrste hrane, te je tako svaki sloj prilikom probavljanja „čekao“ da dođe na red. Iz tog razloga se hrana za koju se smatralo da se prva probavi, tj. hrana sa više tečnosti, nije probavljala očekivanom brzinom, ukoliko se unijela u organizam nakon čvršće hrane.
Stoga bi prema dr. Bassu trebalo prvo konzumirati hranu koja se svakako najbrže probavi, da ne „čeka na red“ i na taj način fermentira, pri čemu uzrokuje suvišnu količinu plinova, a shodno tome i nadutost. Obroke znači ne treba zalijevati tečnošću, nego tečnost piti prije samih obroka. Nakon toga bi, ovisno o tome što sve namjeravate konzumirati za taj obrok, trebala slijediti npr. juha, pa recimo salata, a tek onda riža ili tjestenina i tek na kraju meso. Voće zbog toga nije baš pametan desert. Ono se međutim može iskoristiti i kao predjelo. Zavisno o toga za koje voće ste se odlučili, bolje ga je jesti i prije povrća. Ovaj liječnik ne savjetuje čak ni pravljenje obroka u kojima su sastojci toliko pomiješani, da nemate drugog izbora nego da sve navedeno jedete odjednom, kao što bi bila neka čorba sa povrćem i mesom ili na primjer riža sa povrćem i piletinom.
Savjeti dr. Bassa za gurmane sigurno ne zvuče privlačno, jer ljubitelji hrane ne mogu zamisliti da sve jedu striktno odvojeno. Ukoliko se i Vi ubrajate među takve, ne očajavajte. Pratite hranu koja izaziva nadutost kod Vas i pokušajte se držati savjeta dr. Bassa koliko je to za Vas moguće pa sami procijenite da li osjećate promjenu na bolje ili ne. Deserta u obliku sladoleda, voćnog jogurta ili npr. voćne salate ne morate se odreći. Samo sačekajte barem 45 min prije nego navalite na omiljeni desert poslije obroka.