Vodu posmatramo kao bezazlenu tečnost pa je mnogi preporučuju, naročito ako želimo smršati. Međutim, zaboravlja se da se voda za piće podvrgava procesu hlorizacije, bromizacije i ozonizacije. Jedino ti postupci garantuju sigurnost vode za zdravlje korisnika, ali to ima i svoje posljedice.
Kao vrlo reaktivni halogeni elementi, hlor i brom te manje ozon, vežu se za organske čestice u vodi, a takvi spojevi mogu biti toksični i kancerogeni. Epidemiološke studije jasno su ukazale na vezu između hlorisane vode i raka pojedinih lokacija. Što je količina hlora i broma veća po kubiku vode, to je dugotrajno konzumiranje takve vode štetnije. Od kancerogenih spojeva svakako je najopasnija haloacetična kiselina, odnosno dibromacetična kiselina (DBA).
Voda ulazi u tijelo gdje učestvuje u metaboličkim procesima, služi kao rashladno sredstvo i “razrjeđivač” krvi, a potom se izlučuje putem mokraće i znoja. Količina vode koja se zadržava u tijelu zavisi od soli, odnosno elektrolitima i fizičkoj aktivnosti. Dakle, postoji ravnoteža koja se relativno lahko poremeti: ako popijete mnogo vode, bubrezi neće moći savladati veće količine, voda će razrijediti krv, a koncentracija soli naglo će pasti. Pad koncentracije soli u krvi dovodi do pada koncentracije soli u ćelijama pa voda iz krvi ulazi u ćelije i organe gdje inače ima manje vode. Ulazi i u mozak te se njegova zapremina povećava, ali budući da je u koštanom oklopu ne može dugo trpjeti povećanje pritiska pa se javlja jaka glavobolja kao prvi znak da nešto nije u redu.
Znači, naglo povećanje tečnosti u tijelu svakako nije dobro. Voda je važna za uklanjanje tjelesnog otpada i uvijek mora biti prisutna u tijelu. Mnoge osobe na dijetama na tu činjenicu zaboravljaju, što također ima svoje posljedice. Vodu stalno gubimo i nadoknađujemo, i u tom procesu treba postojati ravnoteža.
Također, ne postoji konsenzus naučnika o tome koliko vode dnevno treba popiti, no postoje različite preporuke. Ako se redovno jedu tekuća hrana, voće i salate, dovoljno je nekoliko čaša vode dnevno. U suprotnom nešto više, ali nikako tri ili četiri litra dnevno.
