Evropski znanstvenici su demonstrirali da prehrana može poboljšati učenje i pamćenje kod djece školske dobi.
U časopisu „American Journal of Clinical Nutrition“ objavljena je 12-mjesečna studija, provedena na 780-ero djece u Australiji i Indoneziji koja se odnosi na utjecaj dodavanja specifične vitaminske i mineralne mješavine u dnevni napitak.
Ova studija je pokazala kako dodaci nutrijenata kod djece školske dobi mogu imati pozitivan efekat na njihov kognitivni razvoj i moguće čak i na školski uspjeh, iako se već hrane zdravo.
Tim je studiju vršio na 396-ero dobro uhranjene djece iz Australije i na 384-ero slabo uhranjene djece iz Indonezije.
Prema istraživačima su djeca koja su sudjelovala u testiranju značajno bolje prošla kod mentalnih testova, za razliku od djece u kontrolnoj grupi. U Indoneziji se upratio sličan trend ali samo kod djevojčica.
Grupa koja je testirana je dobivala dnevni napitak ili sa mješavinom mikronutrienata (željezo, cink, folna kiselina i vitamini A, B-6, B-12 i C) ili sa omega-3 ribljim uljem (DHA i EPA) ili pak sa mješavinom od obadvoje, a placebo-grupa je dobivala napitak bez ikakvih dodataka.
U svakoj zemlji su djeca slučajnim biranjem svrstana u jednu od četiri grupe.
Poslje perioda od 12 mjeseci su djeca koja su dobivala napitak nutrijenata pokazala veći nivo nutrijenata u krvi. Po Unileveru to znači da su njihova tijela absorbirala nutrijente.
Ova djeca su očito bila bolja i u učenju i u testovima za pamćenje u usporedbi sa djecom u drugim grupama. Ipak, iste rezultate je pokazao samo ženski dio učesnika u Indoneziji.
Ova studija je provedena od strane NEMO studijske grupe – „Nutrition Enhancement for Mental Optimization“ (Poboljšanje prehrane za mentalnu optimizaciju) koja se sastoji od „Unilever Food and Health Research Institute“ (Unilever Instituta za istraživanje prehrane i zdravlja) – Vlaardingen, Nizozemska; Istraživačke organizacije „CSIRO, Human Nutrition“ (CSIRO, Ljudska prehrana) – Adelaide, Australija i „SEAMEO-TROPMED Regional Center for Community Nutrition“ (SEAMEO-TROPMED Regionalnog centra za društvenu ishranu), Indonezijski Univerzitet – Jakarta Pusat, Indonezija.
Dok su konzumenti obično svjesni veze između omega-3 masti i kognicije, znanstvenici tvrde da ne mogu ukazati na direktnu povezanost između preparata i testnih rezultata djece kao dio ovog istraživanja.
Ipak, tim podržava daljnja istraživanja u svrhu proučavanja egzaktne funkcije EPA (eikozapentaenska kiselina) i DHA (dokozaheksaenska kiselina) u zdravlju djece školske dobi.
Osim toga su znanstvenici predložili da bi kognitivni testovi trebali biti više usklađeni sa različitim kulturama djece. Ukazali su na to da bi naizgled manja efektivnost vitamina i minerala na djecu školske dobi u Indoneziji mogla biti rezultat niže senzibilnosti kognitivnih testova u toj zemlji.
Unilever smatra da ova studija potvrđuje da prehrana može imati pozitivan utjecaj na kognitivni razvoj djece u školskoj dobi, pa čak i one koja su dobro uhranjena. Ova otkrića bi mogla imati implikacije za djecu u oba slučaja: zemlje u razvoju i u zapadnom svijetu.
„Food & Agriculture Organization of the United Nations“ – FAO (Organizacija za hranu & agrikulturu Ujedinjenih nacija) nagovjestila je početak opširnog projekta sprovođenja nastave prakse ishrane u osnovnim školama.
Ideja iza ove inicijative ima manje veze s tim čime škola može hraniti djecu, nego čemu ih škola može naučiti da bi stvorili bazu za zdravu prehranu za cijeli život. Na taj način bi se ne samo poboljšao kapacitet učenja djece školske dobi, nego bi se mogao minimalizirati i rizik od loše prehrane ili gojaznosti.
