Oralna higijena je najvažnija za održavanje svježeg daha. Još od malih novu uče nas da se zubi moraju redovno prati. Medjutim, četkanja zuba može očistiti samo 60% površine zuba. Stoga je neophodno koristiti konac za zube, kako bi se ostaci hrane u potpunosti otklonili iz usta. Prostor izmedju zuba može se očistiti i uz pomoć interdentalne četkice.
Zube treba prati poslije svakog jela, ali kako nismo uvijek u prilici da to učinimo, dovoljno je zube oprati ujutro i navečer prije spavanja. Preporučuju se paste s fluorom, a još bolje je ako možete nabaviti prirodne paste za zube na bazi aloja vere. Prilikom pranja zuba obavezno ostružite i površinu jezika, gdje se takodjer nakupljaju bakterije.
Antibakterijske tečnosti za ispiranje usta sve su popularnije. Upotrebljavaju se navečer prije spavanja. Upotreba vodice za ispiranje usta je mač s dvije oštrice. Naime, većina antibakterijskih tečnosti za ispiranje usta je agresivna zbog visokog sadržaja alkohola, što može isušiti i iziritirati usnu šupljinu. Pametnije i zdravije je koristiti proizvode koji ne sadrži alkohol već hlorheksadin ili hidrogen peroksid. Ukoliko koristite antibakterijsku tečnost za ispiranje usta s alkoholom upotrebljavajte je tri puta sedmično.
Žvakaće gume i osvježajući bomboni su brzo i privremeno rješenje za svjež dah, ali ni u kojem slučaju ne smiju postati zamjena za pranje zuba. Naučno je dokazano da žvakanje potiče stvaranje pljuvačke u ustima, što smanjuje mogućnost od nastanka karijesa, zbog kojeg se iz usta može osjetiti neprijatan zadah. Stari Grci nisu poznavali žvake kakve mi danas poznajemo, ali su itekako znali da žvakanje žirove gume napravljene od smole tršlje štiti zube. I u mnogim drugim kulturama pronadjeni su dokazi da žvakanje gumastih supstanci napravljenih od biljaka, trava i raznih smola djelotvorno djeluje na zube.
Od presudne važnosti je redovna posjeta stomatologu. Ponekad zub iako izgleda zdrav može biti obolio od karijesa. Osim karijesa, stomatolog će skinuti naslage i kamenac sa zuba, te posavjetovati vas u vezi s održavanjem oralne higijene. Razgovor sa stomatologom će pomoći da otklonite dilemu da li uistinu imate loš zadah ili umišljate.
Osobe koje imaju paranoidan strah od lošeg zadaha, opsjednute su čišćenjem zuba, žvakanjem žvaka i korištenjem osvježivača daha. Ova bolest naziva se halitofobija. Liječenje halitofobije uključuje terapije razgovorom i kognitivne biheviorističke terapije s ciljem pomaganja osobi da prevaziđe paranoju po pitanju kvaliteta daha.
