Sve više pušača je u svijetu i sve glasnija je borba protiv pušenja. Na kutije cigareta se stavljaju upozorenja i slike o dokazu štetnosti, ali nekako kao da to nema očekivani utjecaj.
Glavni sastojak cigareta je duhan koji u sebi sadrži nikotin. Nikotin stvara ovisnost jer prouzrokuje osjećaj smirenja i ugode. Nije opasan sam za sebe u malim količinama ali u velikim količinama je smrtonosan. Duhanski dim sadrži oko 400 otrovnih i 40-ak kancerogenih sastojaka od kojih je najpoznatiji katran. Udisanjem duhanskog dima unosimo u pluća sve te otrove i kancerogene sastojke, a oni se zatim šire u naš krvotok.
Dugotrajno pušenje iscrpljuje naš imunitet koji se konstantno bori protiv duhanskog dima te tako naš imunitet biva sve slabiji i ranjiviji na razne druge bolesti.
Duhan se u početku smatralo lijekom, zatim se pušače kažnjavalo, a onda je kao i sa svim novostima u svijetu pušenje postalo društveno prihvatljivo i normalna pojava.
Od sredine dvadesetog stoljeća istraživanja su se počela provoditi radi dokazivanja štetnosti pušenja i njegovog negativnog utjecaja na zdravlje ljudi. Ono što je tim istraživanjima otkriveno je da je pušenje izravno povezano s mnogim bolestima kao što su karcinom bronha, karcinomi pluća, infarkta te raznih drugih plućnih bolesti.
Također, utvrđeno je da i pasivno pušenje znatno pridonosi narušavanju zdravlja i povezanosti s već prethodno spomenutim bolestima.
Kod pušača je izrazito velika vjerojatnost i povećana šansa da će oboljeti od ovih bolesti:
- bolesti srca i krvnih žila
- srčanog i moždanog udara
- bolesti periferne cirkulacije
- rak bronha i pluća
- rak grkljana, ždrijela, usne šupljine i jednjaka
- rak bubrega
- rak mokraćnog mjehura
- rak gušterače
- rak vrata maternice
- neki oblici leukemije
- upale perifernih živaca očne mrežnice
- spolna nemoć i neplodnost
- demineralizacija kostiju
Kod dojenčadi i male djece duhanski dim uzrokuje učestaliji bronhitis. Kod trudnica pušenje izaziva prijevremeni porođaj, spontani pobačaj te kod bebe u trbuhu negativno utječe na rast i razvoj.
Smrtnost pušača je od 30 do 80 posto veća nego u nepušača. Što više cigareta pojedinac popuši to je veći postotak smrtnosti. Izuzetno je visoka smrtnost češća kod osoba koje su počele pušiti u mladosti. Većina pušača razboli se ili umre u dobi oko 50-e godine. Smrtnost kod pušača koji su prestali pušiti je niža od onih koji su nastavili.
Osim zdravstvenih tegoba, pušenje uzrokuje i psihičke tegobe. Karakteristična je pušačke nervoza, ovisničko ponašanje kada nema cigareta, tremor ruku kad nema cigareta.
