29. septembar – Svjetski dan srca

Vodeći uzrok smrti, danas su, u svijetu kardiovaskularne bolesti (KVB). Od ovog oboljenja godišnje umre 17.3 miliona ljudi, a prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, do 2030. očekuje se da broj umrlih bude čak 23 miliona. Faktori rizika koji opasno doprinose pojavi hroničnih bolesti poput bolesti srca i moždanog udara, uključuju povišeni krvni tlak/pritisak, masnoće i šećer u krvi, pušenje, neadekvatan unos voća i povrća, prekomjerna tjelesna težina i nedovoljna fizička aktivnost.

Žene imaju osjetljive srce

Visoka stopa faktora rizika koji su vodeći uzroci smrti stanovništva prisutna je i u Bosni i Hercegovini. Prema istraživanju Zavoda za javno zdravstvo FBiH stopa umiranja usljed vaskularnih bolesti u svim dobnim skupinama sa 370/100. 000 i zastupljenošću od 52,4% uzroka svih smrti 2011. u Federaciji postavlja ih na vodeće mjesto smrti. Od navedenih oboljenja umrlo je nešto više žena (53,2%) nego muškaraca (46,8%). U Federaciji BiH u 2011. godini vodeći uzroci smrti usljed pomenutih oboljenja su: moždani udar, kardiomiopatija, drugi oblici srčanih oboljenja, srčani zastoj, akutni infarkt miokarda te ishemična oboljenja srca.

Nažalost, i na području cijele BiH primijećen je sličan trend porasta nepoželjnih riziko faktora, čije smanjenje i sprječavanje može umanjiti smrtnost za 80%. Zadnje istraživanje o njihovoj zastupljenosti je rađeno 2003.godine, te krajem ove godine Zavod za javno zdravstvo FBiH pokreće ciljano istraživanje o zastupljenosti riziko faktora u populaciji na području Federacije, na uzorku od oko 5.000 odraslih osoba.

Pušenje ubija srca

U cijelom svijetu od 2000.g.(29.septembar/rujan) kada je ustanovljen ovaj dan, World Heart Federation organizuje razne manifestacije s ciljem da se javnosti skrene pažnja na značaj ovog zdravstvenog problema, posebno na faktore rizika čijim se uklanjanjem i preveniranjem mogu izbjeći tragične zdravstvene posljedice. Zajedno sa svojim članicama, Svjetska kardiološka federacija propagira  da se najmanje 80% prijevremenih smrti od bolesti srca i moždanog udara moglo spriječiti u slučajevima kada su  glavni uzroci  rizika bili  duhan, nezdrava prehrana i fizička neaktivnost.